U SUBOTU je u Zagrebu održana javnozdravstvena akcija “Ni u tragovima” kojom je udruga CeliVita – Život s celijakijom, u suradnji s Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, obilježila Mjesec svjesnosti o celijakiji. Bolest od koje u Hrvatskoj boluje i do 40.000 građana, dva puta češće pogađa žene.

Uz pomoć specijalista KBC-a Zagreb, Klinike za dječje bolesti Zagreb, nutricionista, psihologa i volontera, okupljeni građani bolje su upoznali izazove s kojima se oboljeli od celijakije susreću u svakodnevnom životu. Stručnjaci su odgovarali na pitanja o ovoj autoimunoj bolesti koja, zbog raznolikih simptoma ili njihova izostanka, kod oko 80 posto oboljelih ostaje neprepoznata.

“Bezglutenska prehrana kod oboljelih od celijakije nije hir niti osobni izbor, nego je medicinski indicirana i jedini oblik liječenja koji postoji, a koji dovodi do opravka sluznice tankog crijeva, povlačenja simptoma i boljeg općeg stanja, ali i do sprečavanja pojave komplikacija. Naime, ako se oboljeli od celijakije ne pridržavaju bezglutenske prehrane, sluznica crijeva će i dalje biti oštećena te mogu razviti brojne komplikacije, od kojih su najopasnije one maligne”, izjavila je dr. Silvija Čuković-Čavka iz KBC-a Zagreb.

Oboljeli se svakodnevno susreću s brojnim izazovima

Građani su se okušali u izazovu koji je simulirao bezglutenski shopping u pop-up trgovini te su iz prve ruke iskusili kako nešto što većina ljudi uzima zdravo za gotovo, za oboljele od celijakije predstavlja svakodnevni izazov. Odabir proizvoda pri tom je znatno olakšan zahvaljujući Registru bezglutenskih proizvoda, besplatnoj aplikaciji koja omogućuje pretraživanje proizvoda koji su sigurni za oboljele. Uz to što oboljelima od celijakije omogućuje bolju kontrolu bolesti, Registar je koristan alat za sve uključene u nabavu i pripremu hrane.

> Sve je više oboljelih od celijakije. Pomaže im Registar bezglutenskih proizvoda

Naime, bezglutenska prehrana podrazumijeva izbjegavanje svakog traga glutena. Gluten nije prisutan samo u pšenici, ječmu i raži, već se može naći i u lijekovima te proizvodima kao što su svi industrijski prehrambeni proizvodi, kozmetika, ali i u materijalima koji se koriste u školama i vrtićima, kao što su plastelin i boje.

Važno je na vrijeme prepoznati bolest

“Sveprisutnost glutena, nedovoljno razvijena svijest o štetnosti konzumacije i najmanje količine glutena za oboljele, te ograničena dostupnost bezglutenskih obroka izvan doma, utječu na kvalitetu života oboljelih i otežavaju inkluziju. To posebno dolazi do izražaja u odgojno-obrazovnom, ali i zdravstvenom sustavu. Cilj javnozdravstvenih akcija poput ove jest podići razinu svijesti naših sugrađana kako bismo zajedno izgradili inkluzivno društvo, u kojem svi imamo jednake prilike za očuvanje fizičkog i mentalnog zdravlja”, istaknula je Amalija Jurjević Delišimunović, predsjednica udruge CeliVita.

Sustavna edukacija javnosti o celijakiji ključna je za uključivanje još većeg broja stručnjaka, tvrtki i institucija u traženje učinkovitih rješenja za pravovremeno prepoznavanje bolesti. Također, važna je za osiguravanje dostupnosti sigurnih, bezglutenskih proizvoda i obroka koji su nužni za kvalitetan i produktivan život s celijakijom te sprječavanje teških komplikacija.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?

Categories: