ODRASTAJUĆI u Italiji, Valter Longo bio je fasciniran proučavanjem dugovječnosti. Zanimalo ga je što može produžiti životni vijek, posebno kada je prehrana u pitanju. Dugovječnost je počeo proučavati 1989. godine. Trideset pet godina kasnije, radi kao direktor Laboratorija za dugovječnost i rak na Institutu za molekularnu onkologiju IFOM u Milanu.

Ali čak i Longo, koji se nada da će doživjeti 120 godina, zna da se neke navike mogu promijeniti, a neke ne. Štoviše, sam tvrdi da jednu stvar ne planira odbaciti, čak i ako bi mu to moglo povećati šanse da živi dulje.

“Iako se hranim po principima mediteranske prehrane, za koju studije sugeriraju da može smanjiti šanse za razvoj srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2, važno je jesti i po načelima povremenog posta. Osobno preporučujem 12-satni post”, rekao je.

Staru poslovicu: “Doručkuj kao kralj, ručaj kao princ, večeraj kao siromah”, podržava znanost jer vodi do boljih zdravstvenih ishoda i blisko je usklađena s prehranom najdugovječnijih ljudi na svijetu. Ali manje porcije za večeru ne uklapaju se u raspored ovog istraživača.

“Ja biram obilnu večeru, što nije idealno, ali ne ručam, i tako mi je jednostavnije”, dodaje Longo.

Njegov je zaključak da su negativni učinci obilne večere relativno mali.

“To je jedan od kompromisa s kojima živim”, kaže Longo.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?